Zašto Wolfram|Alpha neće ubiti Google i zašto to nije bitno
2009-05-21 in hr
Od svog predstavljanja, Wolfram|Alpha ne prestaje privlačiti pozornost tehnološki osvještenijeg dijela populacije. Reakcije su mnoge, od izrazito pozitivnih do izrazito negativnih, a mnoge od njih pokazuju određeno nerazumijevanje koncepta same aplikacije.
Tko i što je Wolfram Research?
Prije nego što krenemo u detaljniji pogled u Alphu treba predstaviti njihove stvaraoce — Wolfram Research, na čijem čelu stoji karizmatični i ponešto kontroverzni Stephen Wolfram. Wolframovci su najpoznatiji po iznimno moćnoj Mathematici, softveru s kojim su upoznate generacije inženjera različitih struka i koji obuhvaća alate za računalnu algebru, numeričke kalkulacije, statistiku i još mnogo grana matematike, a u sebi sadrži bogatu bazu astronomskih, fizikalnih, kemijskih, lingvističkih, financijskih i inih podataka na koje se ti alati mogu primijeniti.
Zašto Alpha nije ni Google ni Wikipedija
Wolfram|Alpha je praktički Mathematica na steroidima prenesena na web, s (blago rečeno) nadopunjenom bazom kojoj se upiti šalju engleskim jezikom. Za sada sam primijetio dvije glavne zamjerke koje se protežu kroz većinu osvrta: starost podataka i nedostatak određenih informacija. Oba problema su poprilično ozbiljna ukoliko se Alpha promatra kao tražilica, od čega će Wolframovci vrlo vjerojatno teško moći pobjeći s obzirom na već stvoreni dojam i na user interface koji izrazito podsjeća na, primjerice, Google.
No, već u logotipu stoji da Alpha nije tražilica, nego computational knowledge engine*, te stoga prikuplja podatke, i to strukturirane podatke kojima zna manipulirati. To otprilike znači da imate nevjerojatno veliku bazu (10+ trilijuna redova) s kojom možete vršiti raznorazne kalkulacije. Evo nekoliko primjera (klik za veću sliku):
Iz ovog vrlo malog uzorka je vidljiva prava moć Alphe. Podaci možda nisu najaktualniji, ali aktualnost lagano pada u drugi plan jer podatke nije toliko teško aktualizirati koliko je teško razviti ovakve alate za manipulaciju. Upravo tu leži glavna razlika između Alphe i svega ostaloga: ostali mogu imati najaktualnije podatke na svijetu, ali s njima ne mogu ništa, osim ih prikazati krajnjem korisniku. (Disclaimer: Google navodno radi na svom odgovoru, Google Squaredu, ali o tome ćemo kad to vidimo.)
Koga briga?
Iako mnogo ljudi koristi tražilice i enciklopedije, mali broj njih zapravo želi raditi kompleksne matematičke manipulacije podacima na koje naiđu. No, Wolfram Alpha može poslužiti mnogo širem krugu ljudi od znanstvenika:
- s obzirom na bogatu bazu matematičkih funkcija i podataka iz prirodnih i društvenih znanosti, može pomoći osnovnoškolcima i srednjoškolcima u lakšem razumijevanju gradiva,
- izrazito pojednostavljuje istraživanje (ne samo znanstveno, nego i istraživanje za članak na vašem blogu) s obzirom da stavlja fokus na podatak, što izrazito povećava omjer signala i šuma,
- olakšava stavljanje podataka u kontekst jednostavnim manipulacijama (npr. omjerima),
- igranje podacima može biti zabavno :).
Ni Wolfram nije savršen…
Da ne bi sve ostalo na pohvalama, Wolfram ima još puno posla. Neki relativno jednostavni upiti još ne rade, a iako je zadavanje upita na engleskom odličan feature koji funkcionira dosta dobro, osobno bih volio vidjeti i neki egzaktniji način izvlačenja podataka iz baze (primjera radi, Population[New York] umjesto “population of new york”). API je za sada ograničen i ne postoji neka detaljnija dokumentacija niti primjer izrade aplikacija koje bi se bazirale na Alphi.
No uz sve to, smatram da će ovakvi servisi uvelike olakšati život ljudima koji traže i obrađuju informacije. Ne, Alpha neće ubiti Google jer vam neće reći kako implementirati binarno stablo u C-u, niti će ubiti Wikipediju jer vam neće objasniti zašto je došlo do trenutnog teritorijalnog spora Hrvatske i Slovenije, ali neće biti ni obrnuto jer trenutno aktualni web servisi nisu svjesni podataka kojima raspolažu koliko je to Alpha.