LHC je krenuo s radom, a Zemlja je još uvijek živa i (recimo) zdrava unatoč nebuloznim piskaranjima raznih medija o smaku svijeta. Potraga za Higgsovim bozonom kreće (ili se, bolje rečeno, nastavlja), te će svakako biti veoma interesantno pratiti daljnji tijek ovog vrlo impresivnog eksperimenta.

U čast tome, donosim nekoliko interesantnih linkova o LHC-u, za razumijevanje kojih nije potreban doktorat iz fizike elementarnih čestica.

PHD Comics Tales from the Road: CERN

Ovaj i inače odličan strip koji se bavi životom diplomaca i postdiplomaca u raznim područjima znanosti donosi zabavan pregled LHC-a, odličan za ljude koji još nisu sigurni o čemu se tu točno radi. Ovo je prvi dio u petodijelnoj seriji. U vrijeme pisanja članka, izašli su i drugi i treći dijelovi.

The Safety of the LHC

CERN-ova stranica posvećena sigurnosti akceleratora. Na njoj možete naći i izvješće LHC Safety Study grupe gdje se navedene točke razmatraju opširnije. S obzirom da je ovaj dokument redovito među prvima za query ‘LHC safety’ na svim većim tražilicama, nikako mi nisu jasna uporna novinarska napuhavanja priče oko smaka svijeta. Očito se kraj svijeta prodaje.

CERN na Twitteru

Prvi znanstveni projekt kojeg sam primijetio i počeo pratiti na Twitteru je MarsPhoenix. Nedavno sam primijetio da je i CERN otvorio svoj profil čija je glavna tema, naravno, LHC. Ukoliko koristite Twitter i želite pratiti razvoj događaja najvećeg svjetskog akceleratora, preporučam praćenje CERN-ovih tweetova. Nadam se da će ovo postati češća praksa - Twitter je odličan medij za informiranje o ovakvim projektima.

Features of Common Lisp

Ukoliko ste dosad slušali od kolega  (Common Lispu ili funkcionalnom programiranju općenito, a nikad ga niste isprobali, ovaj članak vam nudi odličan pregled nekih Lispovih interesantnijih mogućnosti s ilustracijama. Nakon toga bi bilo interesantno pročitati i Greenspunovo deseto pravilo. :)

The Linear Algebra Behind Search Engines

Ovaj dugački članak (donekle) objašnjava kako, s matematičke strane, funkcioniraju tražilice. “Jezik” je linearna algebra, čije osnovno predznanje definitivno neće biti na odmet prilikom čitanja članka. Ukoliko vas ovo područje zanima detaljnije, u referencama ćete naći sasvim dovoljno knjiga i dokumenata za početak.

Computational Modelling and Complexity Science

Iz predgovora: “This book is about data structures and algorithms, intermediate programming in Python, and complexity science”. Izgleda vrlo interesantno, a treba napomenuti da je ovo nova knjiga, još u pripremi (trenutna verzija je 0.0.6), i sigurno će se nadopunjavati u bližoj budućnosti.

Physics Tattoos

Kolekcija raznoraznih tetovaža vezanih uz fiziku i matematiku, pronađenih po cijelom webu. Ima vrlo interesantnih i inventivnih, a jako mi je drago vidjeti da nisam jedini koji je razmišljao o tome. :)

Bonus: SCIENCE: If you ain’t pissin’ people off, you ain’t doin’ it right.

Naslov govori sve.

Zahvaljujući dobroj volji autora (i izdavača), neke su od knjiga koje se smatraju klasicima literature iz područja informatike i programiranja dostupne besplatno, a ponekad i pod vrlo liberalnim licencama. Donosim tri takve: dvije hardcore programerske i jednu pravno-filozofsku.

Abelson & Sussman: Structure and Interpretation of Computer Programs

Tzv. wizard book (po čarobnjaku na naslovnoj stranici) je definitivno jedan od the udžbenika iz programiranja po kojemu su uvodne kolegije iz programiranja učile generacije na MIT-ju. Koristeći Scheme (dijalekt Lispa), objašnjava temeljne koncepte iz računalnih znanosti, npr. apstrakciju i rekurziju.

U jednom od prethodnih linkdumpova sam objavio i link na video zapise Abelsonovih i Sussmanovih predavanja koja, nažalost, slijede prvo izdanje knjige. Autori napominju da će predavanja biti korisna i vlasnicima drugog izdanja.

Knjiga je objavljena pod Creative Commons Attribution-Noncommercial 3.0 licencom, čime je dopušteno nesmetano modificiranje i distribuiranje rada za nekomercijalnu uporabu, uz navođenje izvornih autora.

Leo Brodie: Thinking Forth

Još jedna knjiga koja se smatra klasikom—možda u manjoj mjeri od prethodne, što vjerojatno duguje opskurnijem jeziku za kojeg je napisana. No, principi koje objašnjava su univerzalni i neki od njih su nedavno ponovno otkriveni u tzv. eXtreme Programming paradigmi.

Podnaslov knjige je A Language and Philosophy for Solving Problems, i bavi se upravo time—dizajnom, analizom i implementacijom rješenja problema. Uz smiješne ilustracije i puno humora, vrlo detaljno opisuje razvoj programa, ali i neke stvari koje se u ovakvoj knjizi ne očekuju, npr. odnos s klijentima.

Knjiga je skenirana, OCR-ana, obrađena u LaTeXu i objavljena pod Creative Commons Attribution-Noncommercial-Share Alike 2.0 licencom.

Lawrence Lessig: Free Culture

Iako nije direktno povezana s programiranjem, s informatikom definitivno jest. Lawrence Lessig je jedan od osnivača Creative Commonsa, organizacije koja je ‘izmislila’ licence pod kojima su gore navedene knjige izdane.

U ovoj se knjizi Lessig bavi copyrightom, intelektualnim vlasništvom i ostalim stvarima za koje nas ‘digitalno doba’ tjera na razmišljanje i redefiniranje. Dostupna je pod Creative Commons Attribution-Noncommercial 1.0 licencom.

Ove tri knjige bi vas u svakom slučaju trebale držati zauzetim neko vrijeme. Ukoliko sam propustio neku vrijednu spomena, svakako mi javite u komentarima.

Python: Functional Programming HOWTO

U novoj verziji Pythonove dokumentacije postojat će i zaseban dio za razne HOWTO dokumente. Jedan od njih je i ovaj HOWTO o funkcionalnim karakteristikama Pythona. Dokument je odlično napisan; počinje s uvodom u prednosti (i nedostatke) funkcionalnog programiranja, nakon čega daje detaljni pregled iteratora, generatora, lambda funkcija, list comprehensions i sl.

An Introduction to Haskell

Ukoliko mislite da pravi programeri ne razmišljaju o posljedicama (side effects) u svojim aplikacijama i smatrate da su jedini pravi jezici oni koji su vrlo čvrsto utemeljeni u matematičkom formalizmu, Haskell je jezik za vas. Ovaj trodijelni tutorial (linkovi na druga dva dijela se nalaze na drugoj stranici) je jedan od najpristupačnijih koje sam imao prilike čitati.

Structure and Interpretation of Computer Programs Video Lectures

Vjerojatno i IT ekvivalenti vrabaca na grani znaju za ovu legendarnu knjigu (koja je, BTW, dostupna besplatno na MIT-jevim stranicama) koja je poslužila kao predložak za brojne slične kolegije u svijetu. No, tek sam nedavno otkrio da su i snimke predavanja Abelsona i Sussmana (autora knjige) također dostupne na webu.

Predavanja su dosta velika po kilaži (cca. 500 MB po predavanju u DivX formatu, i više u MPEG formatu), a dostupna su preko HTTP i BitTorrent protokola. Ukoliko netko želi naučiti nešto pametno preko ljeta, ovo bi moglo biti dobro mjesto za početak.

CERN Rap

Kako se bliži pokretanje dugoočekivanog LHC-a (Large Hadron Collidera), najvećeg akceleratora  čestica na svijetu, ne nedostaje spekulacija oko toga što će se točno tamo otkriti. Ovaj urnebesni video daje zanimljiv pregled komponenti LHC-a, što će se tamo točno raditi i čemu sve to.

Obavezno pogledati. Predznanje iz fizike elementarnih čestica nije potrebno. ;)

Autor, naime, opravdava svoj nezadovoljavajući uspjeh na “testu” činjenicom da je on web developer, dok je tablica dizajnirana za čiste programere. Ne ulazeći u semantiku pojma “čisti programer” (koja mi nikako nije jasna), stav članka me izrazito iznenadio. Imam osjećaj kao da autor smatra da je njegovo neznanje sasvim prirodno i opravdano samo zato jer se on bavi - webom.

Zadnji put kad sam ja provjeravao, svi smo mi pisali programe. I web i offline aplikacije ovise o gotovo identičnim resursima - obje koriste CPU vrijeme, memoriju i prostor na disku. I u web aplikacijama se podaci mogu provlačiti kroz kompleksne algoritme kod kojih je itekako bitna potrošnja tih resursa.

Svakako, neke od stvari navedenih u tablici nisu neophodne prosječnom web developeru. Čemu onda sve to? Dublje (teorijsko) poznavanje područja kojim se bavite nerijetko nagrađuje mnogim stvarima koje možete primijeniti u praksi i razumijevanjem stvari koje već primjenjujete. Uostalom, Joel je o potrebi poznavanja low-level stvari pisao već nekoliko puta i sve to objasnio puno bolje od mene.

U proteklih tjedan-dva sam pročitao nekoliko članaka u kojima se na web development gleda s visoka, kao na manje vrijedan dio programiranja (link samo na jedan jer sam ostale zaboravio bookmarkirati - tko prati Reddit i DZone će se sigurno sjetiti još pokojeg). Stavovi slični onima u gore navedenom postu autorima tih članaka sigurno nisu odmogli u formiranju takvog mišljenja.

Math for Programmers

Je li matematika važna za programere? Jest, ali nije neophodna. Ovaj podugačak članak objašnjava koje su discipline matematike važne, te zašto ih i kako naučiti.

Ukratko - diskretna matematika je ono s čime se u većini slučajeva susrećemo, a tradicionalni način učenja matematike u srednjim školama je nepraktičan i dosadan. Među 152 komentara na članak se također nađe interesantnih primjedbi, pa ih svakako preletite.

PHP 5.3 and Closures

Prvotno zamišljen za PHP 6, ovaj korisni feature će biti backportan i u PHP 5.3, zajedno s lambda funkcijama i (napokon!) namespaceovima. Više informacija u ovome članku i na PHP-ovom wikiju. Lijepo je znati da nećemo morati čekati da PHP 6 izađe i bude šire prihvaćen da ih iskoristimo.

On Distinguishing Between Creative Commons, The Public Domain, and All Rights Reserved

Creative Commons Blog komentira netočne navode CC sadržaja u dva velika mainstream medija - The Guardiana i New York Timesa, te objašnjava u čemu je razlika između CC-a, copyrighta i public domaina u dotičnim slučajevima.

Opera Web Standards Curriculum

Opera, softverska kuća poznata po pomicanju granica u svijetu web standarda, nedavno je pokrenula tečaj web developmenta po web standardima. Ovaj hvalevrijedni projekt podržavaju i W3C i Yahoo!. Trenutno su objavljena 23 članka, a do rujna bi trebalo biti objavljeno još tridesetak članaka.

Članci su - prema prvom dojmu - odlični. Pokrivaju relativno široko područje (od informacijske arhitekture do osnova dizajna), a pisani su jezikom razumljivim i ljudima koji se tek počinju baviti webom.

Mathematica, MATLAB i Origin su neki od najpopularnijih, no iako su to odlične aplikacije, mnoge će vrlo brzo odbiti njihova cijena. Naime, samo studentska licenca za Wolframovu Mathematicu košta 80 funti (blizu 800 kn), dok je MATLAB za studentski džep nešto jeftiniji - 99 dolara (oko 450 kn).

Neki fakulteti nude svojim studentima besplatne licence za neke od navedenih aplikacija. Problemi nastaju ukoliko niste na jednom od tih fakulteta i/ili se time bavite čisto rekreativno - u tom slučaju vam cijene mogu ubiti početni entuzijazam i natjerati vas da se odete baviti mrvicu isplativijim hobijem.

No, nije sve tako crno. Budući da je open source softver vrlo raširen u znanosti (zapravo, tamo je sve i počelo), bilo bi neobično da ne postoje besplatne, otvorene alternative koje će biti i više nego dovoljne prosječnom studentu i entuzijastu, a sigurno će zadovoljiti i potrebe nekih od zahtjevnijih korisnika.

Navedeni softver ne moraju nužno koristiti samo doktori matematike. Iako većina softvera iz ove kategorije neće dobiti nagradu za najintuitivniju aplikaciju s korisničke strane, uz malo podešavanja i truda može odlično poslužiti i srednjoškolcima i osnovnoškolcima pri savladavanju nekih matematičkih koncepata i često zaboravljenog i zanemarenog “igranja” s matematikom.

GNU Octave

Konkurira: FORTRAN-u, MATLAB-u
Licenca: GNU GPL

GNU Octave je programski jezik prvenstveno namijenjen numeričkom računanju. Donekle je kompatibilan s MATLAB-om, a kompatibilnost se - navodno - iz verzije u verziju poboljšava.

About stranica navodi da Octave ima alate za rješavanje problema iz linearne algebre, nalaženje korijena nelinearnih jednadžbi, rad s polinomima i integraciju običnih funkcija i običnih diferencijalnih jednadžbi, među ostalim.

Octave je nastao kao reakcija na FORTRAN, kao prateći softver udžbenika za kemijski inžinjering. Ukoliko ste upoznati s MATLAB-om, jezik vam ne bi trebao biti problem, a ukoliko niste, odličan (iako nedovršen) tutorial se nalazi ovdje. Octave je trenutno u verziji 3.0.1 i dostupan je za download sa službene stranice projekta.

gnuplot

Licenca: source kod je dostupan, ali redistribucija modificiranih verzija nije dopuštena

Gnuplot je besplatni alat za dvodimenzionalno ili trodimenzionalno plotanje (pametni izraz za “crtanje”) podataka i funkcija. Podržava mnoštvo formata za output, među kojima i znanstvenicima omiljeni LaTeX. Vrlo je moćan, a može se koristiti i u sklopu Octavea, kao engine za plotanje.

Iako ima “gnu” u imenu, gnuplot nema veze s “onim” GNU-om, i licenca mu ne dopušta redistribuciju modificirane verzije programa. Trenutno je u verziji 4.2 i može se naći na službenim stranicama.

Axiom

Konkurira: Mathematici
Licenca: Modificirana BSD licenca

Ovo je vjerojatno najkompleksniji i najstariji ovdje predstavljeni projekt. Razvoj je započet 1973. u IBM-u, a od tada je bio pod raznim tvrtkama. Danas ga održava Tim Daly, bivši glavni developer projekta.

Axiom je CAS (Computer Algebra System) s interaktivnim okruženjem, vlastitim programskim jezikom i velikim skupom libraryja za numeričke, simboličke i algebarske proračune.

Najbolje mjesto za informacije je wiki na kojem možete interaktivno koristiti Axiom (zajedno s drugim softverom kao što je Sage, Maxima i sl.) bez potrebe za instalacijom na vlastito računalo.

Geogebra

Licenca: GNU GPL

Ukoliko vam je sve ovo prekomplicirano, tu je Geogebra. Mali, jednostavan, ali moćan program napisan u Javi namijenjen je prvenstveno školama (osnovnim i srednjim). Najviše je fokusiran na geometriju, ali može i derivirati i integrirati neke funkcije.

Geogebra je odlično dokumentirana i dovoljno je jednostavna da se može (i trebala bi se) naći u svakoj učionici na satovima matematike za lakše i brže razumijevanje gradiva, pogotovo trigonometrijskih funkcija, derivacija i integrala.

Trenutno je u verziji 3 i dostupna je za download sa službene stranice.

Ima toga još!

Na Ubuntu wikiju postoji odjeljak UbuntuScience gdje možete pronaći još mnogo vezanih aplikacija s linkovima na njihove stranice. Bez brige, iako se radi o Ubuntu wikiju, većina navedenog softvera radi i na drugim platformama.

Ukoliko sam neki program propustio, svakako javite u komentarima!

• Higher-Dimensional Category Theory: The Architecture of Mathematics
  Interesantan članak koji u svom prvom poglavlju daje odličan konceptualni pregled teorije kategorija i nekih od problema s kojima se susreće. Za ljude koje interesira o čemu to Haskellovci konstantno trube, ali i one koje malo dublje zanima matematika. Dobar opis, više vezan uz Haskell, ima i Haskell Wikibook.
• Motherboard Chipsets and the Memory Map, How Computers Boot Up i The Kernel Boot Process
  Za one koje zanima kako računala rade iznutra, Gustavo Duarte je napisao seriju članaka čiji je cilj objasniti kako se računalo zapravo “podiže”. Počinje s matičnim pločama i memorijom, završava na detaljnom opisu Linuxovog kernela i malo manje detaljnom opisu kernela Windowsa.
• O programskim jezicima
  Kolega i poznanik Senko Rašić daje zanimljiv i humorističan pregled popularnijih programskih jezika.
• Taylor Series - A Matter of Life and Death
  Naučite Taylorov razvoj - em je koristan, em nikad ne znate kad će vam spasiti život, kao ruskom znanstveniku Igoru Tammu.

Prva stvar koja upada u oči je, naravno - novi dizajn. Oni koji su ga uspoređivali s Facebookom su djelomično bili u pravu - jednostavno je i relativno nenametljivo. Prilikom prvog posjeta, Dashboard mi se učinio zbunjujućim i natrpanim, no to je samo posljedica dodanog sidebara kojeg na prijašnjem Dashboardu nije bilo.

Dashboard je od sada fokusiraniji na preporuke nego na networking - nema više dijelova Recent Event Updates i My Weekly Neighbours Online. Za ovaj drugi ne mogu reći da mi je žao, no ovaj prvi mi je znao biti koristan. Nova stranica s preporukama je odlična, prvenstveno jer odmah nudi opise i tagove preporučenih bendova.

Odmah u Dashboardu me dočekao i najzanimljiviji i vjerojatno najkorisniji novi feature - Library. Sva glazba koju odslušate se ovdje dodaje da je kasnije možete pregledavati abecedno ili po broju slušanja. Surfanjem Last.fm-om također možete ručno dodavati izvođače, pjesme i albume u Library bez da ih prethodno preslušate.

Ono što mi je za sada najviše zasmetalo je premještanje shoutboxa iz sidebara u srednji stupac. Moguće je da je to nešto što traži malo navikavanja, no taj položaj mi je izrazito neprirodan. Dizajn je u nekim dijelovima nekonzistentan, dok u nekim drugim izgleda nedovršeno.

Slanje feedbacka beta testera je jako dobro riješeno - na vrhu svake stranice se nalazi dio gdje se vrlo jednostavno ekipi iz Last.fm-a može poslati doživljaj stranice (sviđa mi se / ne sviđa mi se) zajedno s kratkim obrazloženjem.

Presuda? Držeći na umu činjenicu da se radi o beta verziji, konačni dojam je jako dobar. Dodano je puno featurea u obliku sitnih detalja koji čovjeka vesele (npr. On Tour gumbić na stranici izvođača koji je trenutno na turneji). Novi dizajn traži pokoji sat surfanja i navikavanja, ali dobro funkcionira. Možda pomalo naginje na generičku stranu i nije toliko prepoznatljiv kao stari, no ukoliko to vodi boljem sučelju, potpuno je opravdano.

Iako zasigurno svi korisnici nikad neće biti sretni, smatram da je ovo razuman i logičan korak naprijed koji će, uz korisnički feedback, učiniti ionako genijalan servis još boljim.

Želite li programirati?

Prvo što savjetujem svima je da dobro razmisle je li programiranje nešto s čime se žele baviti do kraja života. Programiranje može biti vrlo zabavno, no pojam zabave jednog četrnaestogodišnjaka i dvadesetpetogodišnjaka zasigurno nije identičan.

Naravno, očekivati od osnovnoškolca (pa čak i ponekog maturanta) da pokuša zamisliti bi li ga/ju dotični posao ispunjavao u srednjim godinama je nerealno, ali svatko s malo iskustva u ovom području mu/joj može dati okvirnu sliku nekakvog prosječnog posla u IT sektoru.

Fakultet možda nije bitan, ali…

Nadalje, naglasim da formalno obrazovanje u ovom području ljudske djelatnosti na kraju krajeva i nije toliko bitno. Profil ljudi koje sam imao prilike upoznati, a koji se profesionalno bave webom i programiranjem općenito je impresivno raznolik: tu ima sociologa, matematičara, fizičara, fitness trenera, filozofa, informatologa, elektrotehničara (visokog i srednjeg stupnja obrazovanja), ekonoma…

U biti, puno je lakše navesti struke koje nisam susreo tijekom proteklih nekoliko godina - veterinari mi prvi padaju napamet, ali sam siguran da ćete me ubrzo razuvjeriti.

Nakon početnog šoka “pa u biti taj fakultet ti baš i nije tol’ko bitan” stavom, ravnotežu u svemiru održi činjenica da je, bez obzira na faks, potrebno uložiti puno (ovo obično izrazito naglasim i popratim grotesknim gestama čime pokušavam naglasiti koliko je puno to “puno”) ex privata diligentia rada na vlastitom skupu vještina koji, naravno, ovisi u području u koje se predmet ove rasprave želi usmjeriti (web, desktop, znanost…).

Hrvatski fakulteti za programere

Oni koji prežive do ovog trenutka i ustraju u razgovoru, ovdje obično zahtijevaju neku konačnu preporuku srednje škole ili fakulteta, unatoč mom silnom trudu da konačni odgovor izbjegnem i “brigo moja prijeđi na drugoga” metodom taj savjet prepustim nekome drugom.

Što se srednje škole tiče, tu obično preporučim neku gimnaziju - ne nužno prirodoslovno-matematičku, iako ta jest najprirodnije usmjerenje u ovom slučaju. Gimnazija, koliko god nepraktična bila, ipak koliko-toliko drži ljude podalje od nekog fah-idiotizma i fah-elitizma, a nudi dovoljno prostora za manevriranje i ako se početno usmjerenje promaši.

Moj izbor fakulteta je sljedeći, i to ovim redoslijedom:

1. Matematika i računarstvo na Matematičkom odjelu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu
2. Računarstvo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu (kroz neki od ponuđenih profila)
3. Informacijsko i programsko inženjerstvo na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu
4. Informatika na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu

N.B. da su svi gornji studiji, izuzev zadnjeg, diplomski (onih +2 u 3+2 “bolonjskom” sustavu). Prijedlozi pod brojevima 2, 3 i 4 su poprilično očiti i vjerujem da ih ne treba dodatno pojašnjavati. To je ono što otprilike svatko tko dođe po savjet želi čuti, i ono što sam zna.

Na prvi navedeni prijedlog se većina zgnuša, ili ga šutke zanemari. No, nakon dvije godine na PMF-u (doduše, na drugom odsjeku) smatram da je to fakultet koji može oblikovati stvarno kvalitetnog developera.

Program na Matematičkom odsjeku mi se čini jako kvalitetnim, a stečeno znanje matematike je nešto što se nikako ne smije podcijeniti. Također, matematika je osnova svih informacijskih znanosti i poznavanje te (subjektivno, predivne) znanosti osobi koja se planira baviti programiranjem nikako neće biti na odmet.

Koju srednju školu / fakultet odabrati?

Odabir dobre srednje škole i fakulteta je svakako nešto što budućem developeru može pomoći, no nikako nije presudno. U zadnje vrijeme sam svjedok sve većem broju ljudi koji su inače jako dobri u ovom području, a biraju srednje škole i fakultete koji nisu nužno vezani uz informatiku.

Razloga je mnogo - neki od njih stvarno žele graditi karijeru u nekom drugom području, neke izrazito zanima “taj drugi” fakultet i smatraju da i uz to mogu ostati konkurentni kao developeri, neki žele imati plan B u slučaju da im se ovaj posao zgadi, propadne i sl.

Iz moje perspektive, to nikako nije loša praksa. Činjenica je da, i uz fakultet vezan uz informacijske znanosti, treba mnogo raditi na vlastitom skillsetu; ja još čekam na obrazovnu ustanovu koja će osobu pripremiti na situacije s kojima se prosječan developer svakodnevno susreće u “stvarnom svijetu”.

Iz komentara

Komentatori su mi skrenuli pozornost na dva članka koja se bave sličnom problematikom. Jedan je članak Berislava Lopca, pod nazivom Kodiranje i obrazovanje, a drugi Tonija Aničića Koji fakultet / školu / tečaj da završim ako želim raditi web stranice?. Oba su popraćena interesantnim raspravama koje svakako vrijedi pročitati.

Ukoliko vas programiranje toliko ne zanima i više ste marketinški tip, Mario Frančešević donosi pregled vještina koje osoba koja se planira baviti internet marketingom. Mario je u komentarima također poslao link na interesantan članak iz Wall Street Journala pod nazivom For Most People, College Is a Waste of Time.

Također, u komentarima možete pročitati i iskustva nekih ljudi koji su kroz fakultet (ili njegov nedostatak) već prošli, pa skoknite do tamo, pročitajte što kažu i pridružite se raspravi.