Tko i što je Wolfram Research?

Prije nego što krenemo u detaljniji pogled u Alphu treba predstaviti njihove stvaraoce — Wolfram Research, na čijem čelu stoji karizmatični i ponešto kontroverzni Stephen Wolfram. Wolframovci su najpoznatiji po iznimno moćnoj Mathematici, softveru s kojim su upoznate generacije inženjera različitih struka i koji obuhvaća alate za računalnu algebru, numeričke kalkulacije, statistiku i još mnogo grana matematike, a u sebi sadrži bogatu bazu astronomskih, fizikalnih, kemijskih, lingvističkih, financijskih i inih podataka na koje se ti alati mogu primijeniti.

Zašto Alpha nije ni Google ni Wikipedija

Wolfram|Alpha je praktički Mathematica na steroidima prenesena na web, s (blago rečeno) nadopunjenom bazom kojoj se upiti šalju engleskim jezikom. Za sada sam primijetio dvije glavne zamjerke koje se protežu kroz većinu osvrta: starost podataka i nedostatak određenih informacija. Oba problema su poprilično ozbiljna ukoliko se Alpha promatra kao tražilica, od čega će Wolframovci vrlo vjerojatno teško moći pobjeći s obzirom na već stvoreni dojam i na user interface koji izrazito podsjeća na, primjerice, Google.

No, već u logotipu stoji da Alpha nije tražilica, nego computational knowledge engine*, te stoga prikuplja podatke, i to strukturirane podatke kojima zna manipulirati. To otprilike znači da imate nevjerojatno veliku bazu (10+ trilijuna redova) s kojom možete vršiti raznorazne kalkulacije. Evo nekoliko primjera (klik za veću sliku):

Iz ovog vrlo malog uzorka je vidljiva prava moć Alphe. Podaci možda nisu najaktualniji, ali aktualnost lagano pada u drugi plan jer podatke nije toliko teško aktualizirati koliko je teško razviti ovakve alate za manipulaciju. Upravo tu leži glavna razlika između Alphe i svega ostaloga: ostali mogu imati najaktualnije podatke na svijetu, ali s njima ne mogu ništa, osim ih prikazati krajnjem korisniku. (Disclaimer: Google navodno radi na svom odgovoru, Google Squaredu, ali o tome ćemo kad to vidimo.)

Koga briga?

Iako mnogo ljudi koristi tražilice i enciklopedije, mali broj njih zapravo želi raditi kompleksne matematičke manipulacije podacima na koje naiđu. No, Wolfram Alpha može poslužiti mnogo širem krugu ljudi od znanstvenika:

• s obzirom na bogatu bazu matematičkih funkcija i podataka iz prirodnih i društvenih znanosti, može pomoći osnovnoškolcima i srednjoškolcima u lakšem razumijevanju gradiva,
• izrazito pojednostavljuje istraživanje (ne samo znanstveno, nego i istraživanje za članak na vašem blogu) s obzirom da stavlja fokus na podatak, što izrazito povećava omjer signala i šuma,
• olakšava stavljanje podataka u kontekst jednostavnim manipulacijama (npr. omjerima),
• igranje podacima može biti zabavno :).

Ni Wolfram nije savršen…

Da ne bi sve ostalo na pohvalama, Wolfram ima još puno posla. Neki relativno jednostavni upiti još ne rade, a iako je zadavanje upita na engleskom odličan feature koji funkcionira dosta dobro, osobno bih volio vidjeti i neki egzaktniji način izvlačenja podataka iz baze (primjera radi, Population[New York] umjesto “population of new york”). API je za sada ograničen i ne postoji neka detaljnija dokumentacija niti primjer izrade aplikacija koje bi se bazirale na Alphi.

No uz sve to, smatram da će ovakvi servisi uvelike olakšati život ljudima koji traže i obrađuju informacije. Ne, Alpha neće ubiti Google jer vam neće reći kako implementirati binarno stablo u C-u, niti će ubiti Wikipediju jer vam neće objasniti zašto je došlo do trenutnog teritorijalnog spora Hrvatske i Slovenije, ali neće biti ni obrnuto jer trenutno aktualni web servisi nisu svjesni podataka kojima raspolažu koliko je to Alpha.

* Ukoliko netko ima pametan prijevod za ovo, neka javi u komentarima. :)

Povezani postovi:

Nema povezanih postova.

Prvi od projekata dolazi sa srcu mi priraslog Fizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Profesor Miroslav Požek, zajedno s osmoricom suradnika, je nedavno dobio sredstva za financiranje projekta SOLeNeMaR. Financijska injekcija je došla s natječaja REGPOT za ojačanje istraživačkog potencijala u konvergentnim regijama Europske unije, koji se odvija u sklopu projekta Seventh Framework Programme (FP7).

SOLeNeMaR nije jedini projekt sa Sveučilišta u Zagrebu koji je uspješno sudjelovao na natječaju, no izdvajam ga jer mi je najbliži, ali i stoga što je na završnoj rang listi projekata završio na drugom mjestu, u konkurenciji od 475 projekata.

Radi se o projektu proširenja eksperimentalnih metoda fizike čvrstog stanja na Fizičkom odsjeku osnivanjem laboratorija za nuklearnu magnetsku rezonanciju, visoko primjenjivu i nagrađivanu metodu istraživanja. Iako kod nas postoji nekoliko laboratorija za NMR, ovaj će biti prvi ovoga tipa u Hrvatskoj, budući da ostali nisu predviđeni i prilagođeni istraživanjima u ovom području fizike.

Drugi projekt je vjerojatno poznat čitateljima ovog bloga: radi se o web servisu hrvatske tvrtke Pet Minuta pod nazivom ShoutEm. Njihov tagline je “Roll your own Microblogging Social Network” i savršeno opisuje bit te aplikacije koja vam jednostavno omogućava stvaranje izrazito konfigurabilne Twitterolike mreže korisnika.

Investitor je Bicro d.o.o., središnja ustanova za razvoj i unaprjeđenje inovacijskog i tehnološkog sustava koju je osnovala Vlada Republike Hrvatske. Oni su u ShoutEm uložili 350 tisuća eura, s ciljem daljnjeg poboljšanja aplikacije, i razvoja native aplikacija za iPhone, Windows Mobile i Android mobilne platforme.

Svima čestitam i želim puno uspjeha, u nadi da će sljedeće godine ovakvih postova biti mnogo, mnogo više.

Povezani postovi:

Nema povezanih postova.

LHC je krenuo s radom, a Zemlja je još uvijek živa i (recimo) zdrava unatoč nebuloznim piskaranjima raznih medija o smaku svijeta. Potraga za Higgsovim bozonom kreće (ili se, bolje rečeno, nastavlja), te će svakako biti veoma interesantno pratiti daljnji tijek ovog vrlo impresivnog eksperimenta.

U čast tome, donosim nekoliko interesantnih linkova o LHC-u, za razumijevanje kojih nije potreban doktorat iz fizike elementarnih čestica.

PHD Comics Tales from the Road: CERN

Ovaj i inače odličan strip koji se bavi životom diplomaca i postdiplomaca u raznim područjima znanosti donosi zabavan pregled LHC-a, odličan za ljude koji još nisu sigurni o čemu se tu točno radi. Ovo je prvi dio u petodijelnoj seriji. U vrijeme pisanja članka, izašli su i drugi i treći dijelovi.

The Safety of the LHC

CERN-ova stranica posvećena sigurnosti akceleratora. Na njoj možete naći i izvješće LHC Safety Study grupe gdje se navedene točke razmatraju opširnije. S obzirom da je ovaj dokument redovito među prvima za query ‘LHC safety’ na svim većim tražilicama, nikako mi nisu jasna uporna novinarska napuhavanja priče oko smaka svijeta. Očito se kraj svijeta prodaje.

CERN na Twitteru

Prvi znanstveni projekt kojeg sam primijetio i počeo pratiti na Twitteru je MarsPhoenix. Nedavno sam primijetio da je i CERN otvorio svoj profil čija je glavna tema, naravno, LHC. Ukoliko koristite Twitter i želite pratiti razvoj događaja najvećeg svjetskog akceleratora, preporučam praćenje CERN-ovih tweetova. Nadam se da će ovo postati češća praksa – Twitter je odličan medij za informiranje o ovakvim projektima.

Povezani postovi:

Nema povezanih postova.

Mathematica, MATLAB i Origin su neki od najpopularnijih, no iako su to odlične aplikacije, mnoge će vrlo brzo odbiti njihova cijena. Naime, samo studentska licenca za Wolframovu Mathematicu košta 80 funti (blizu 800 kn), dok je MATLAB za studentski džep nešto jeftiniji – 99 dolara (oko 450 kn).

Neki fakulteti nude svojim studentima besplatne licence za neke od navedenih aplikacija. Problemi nastaju ukoliko niste na jednom od tih fakulteta i/ili se time bavite čisto rekreativno – u tom slučaju vam cijene mogu ubiti početni entuzijazam i natjerati vas da se odete baviti mrvicu isplativijim hobijem.

No, nije sve tako crno. Budući da je open source softver vrlo raširen u znanosti (zapravo, tamo je sve i počelo), bilo bi neobično da ne postoje besplatne, otvorene alternative koje će biti i više nego dovoljne prosječnom studentu i entuzijastu, a sigurno će zadovoljiti i potrebe nekih od zahtjevnijih korisnika.

Navedeni softver ne moraju nužno koristiti samo doktori matematike. Iako većina softvera iz ove kategorije neće dobiti nagradu za najintuitivniju aplikaciju s korisničke strane, uz malo podešavanja i truda može odlično poslužiti i srednjoškolcima i osnovnoškolcima pri savladavanju nekih matematičkih koncepata i često zaboravljenog i zanemarenog “igranja” s matematikom.

GNU Octave

Konkurira: FORTRAN-u, MATLAB-u
Licenca: GNU GPL

GNU Octave je programski jezik prvenstveno namijenjen numeričkom računanju. Donekle je kompatibilan s MATLAB-om, a kompatibilnost se – navodno – iz verzije u verziju poboljšava.

About stranica navodi da Octave ima alate za rješavanje problema iz linearne algebre, nalaženje korijena nelinearnih jednadžbi, rad s polinomima i integraciju običnih funkcija i običnih diferencijalnih jednadžbi, među ostalim.

Octave je nastao kao reakcija na FORTRAN, kao prateći softver udžbenika za kemijski inžinjering. Ukoliko ste upoznati s MATLAB-om, jezik vam ne bi trebao biti problem, a ukoliko niste, odličan (iako nedovršen) tutorial se nalazi ovdje. Octave je trenutno u verziji 3.0.1 i dostupan je za download sa službene stranice projekta.

gnuplot

Licenca: source kod je dostupan, ali redistribucija modificiranih verzija nije dopuštena

Gnuplot je besplatni alat za dvodimenzionalno ili trodimenzionalno plotanje (pametni izraz za “crtanje”) podataka i funkcija. Podržava mnoštvo formata za output, među kojima i znanstvenicima omiljeni LaTeX. Vrlo je moćan, a može se koristiti i u sklopu Octavea, kao engine za plotanje.

Iako ima “gnu” u imenu, gnuplot nema veze s “onim” GNU-om, i licenca mu ne dopušta redistribuciju modificirane verzije programa. Trenutno je u verziji 4.2 i može se naći na službenim stranicama.

Axiom

Konkurira: Mathematici
Licenca: Modificirana BSD licenca

Ovo je vjerojatno najkompleksniji i najstariji ovdje predstavljeni projekt. Razvoj je započet 1973. u IBM-u, a od tada je bio pod raznim tvrtkama. Danas ga održava Tim Daly, bivši glavni developer projekta.

Axiom je CAS (Computer Algebra System) s interaktivnim okruženjem, vlastitim programskim jezikom i velikim skupom libraryja za numeričke, simboličke i algebarske proračune.

Najbolje mjesto za informacije je wiki na kojem možete interaktivno koristiti Axiom (zajedno s drugim softverom kao što je Sage, Maxima i sl.) bez potrebe za instalacijom na vlastito računalo.

Geogebra

Licenca: GNU GPL

Ukoliko vam je sve ovo prekomplicirano, tu je Geogebra. Mali, jednostavan, ali moćan program napisan u Javi namijenjen je prvenstveno školama (osnovnim i srednjim). Najviše je fokusiran na geometriju, ali može i derivirati i integrirati neke funkcije.

Geogebra je odlično dokumentirana i dovoljno je jednostavna da se može (i trebala bi se) naći u svakoj učionici na satovima matematike za lakše i brže razumijevanje gradiva, pogotovo trigonometrijskih funkcija, derivacija i integrala.

Trenutno je u verziji 3 i dostupna je za download sa službene stranice.

Ima toga još!

Na Ubuntu wikiju postoji odjeljak UbuntuScience gdje možete pronaći još mnogo vezanih aplikacija s linkovima na njihove stranice. Bez brige, iako se radi o Ubuntu wikiju, većina navedenog softvera radi i na drugim platformama.

Ukoliko sam neki program propustio, svakako javite u komentarima!

Povezani postovi:

Nema povezanih postova.