Slika govori tisuću riječi; evo kako to izgleda nakon raspakiravanja:

Sadržaj raspakirane arhive

Najzanimljiviji dio priče su HTML datoteke koje sadrže kompletnu stranicu s profilom (uključujući grupe i sve “lajkane” stranice), Wall, popis prijatelja, bilješke, događaje (Events) te poruke. Sve to skupa i ne izgleda toliko loše, no nije bez mana: u mojoj arhivi Wall seže “samo” do 7. kolovoza 2009. godine, a u poruke su umiješani i tzv. page updates, tj. poruke sa stranica kojih ste fan, što nemalo otežava snalaženje.

Izgled stranice s Wallom

Use the source, Luke

Najočitija primjena ovih podataka, osim backupa, je migracija podataka s Facebooka na druge društvene mreže (Diaspora, tebe se gleda). Facebookovci su prilično olakšali strojnu obradu (ilitiga parseanje) fileova: HTML koji se dobije je čist i razumno strukturiran. Iako su svi podaci tamo, metapodataka skoro ni nema: ID-jevi stranica, linkovi na profile i sl. uopće nisu dostupni, a jedino mjesto odakle bi se dotični mogli izvući jest stranica s događajima (Events) koja nudi link na sam događaj na Facebooku.

No, nije sve toliko crno: uz malo Pythona i html5liba, lako se dobiju, primjerice, sve stranice kojih ste fan (ovdje skraćeno radi preglednosti):

In [1]: fb = open("profile.html", "r")
In [2]: import html5lib
In [3]: fbdoc = html5lib.parse(fb.read(), "dom")
In [4]: spans = fbdoc.getElementsByTagName("span")
In [5]: pages = [span for span in spans if span.getAttribute("class") == u"page"]
In [6]: memberof = [page.childNodes[0].wholeText for page in pages]
In [9]: ", ".join(memberof[20:50])
Out[9]: u'Martial arts, Physics, Music, Development, Astronomy, Computer science, Martial arts, Mathematics, Drudkh, Robert Fripp, Green Carnation, Agalloch, KYLESA, iwrestledabearonce, Tricky (Adrian Thaws), yakuza, The Kilimanjaro Darkjazz Ensemble, Rosetta, Herbie Hancock Official Artist Page, Cult of Luna, Steve Von Till, Dying Fetus, Glenn Branca, Autechre, Amon Tobin, Chase & Status, One Day As A Lion, Mastodon, Ayreon, Neurosis'

Ekvivalentno se jednostavno sa iste stranice mogu dobiti i grupe (koje imaju klasu “group” umjesto “page”), a ni Wall ne bi smio predstavljati probleme. Poruke su, nažalost, nekonzistentne: novije se prikazuju u finim threadovima, dok se starije prikazuju zasebno (svaka u svom threadu).

HTML kod jednog unosa na Wallu

Bilo bi odlično kad bi unutra bila i poneka informacija o svakoj stranici koje smo fan i ponešto o svakom od prijatelja, no ne vjerujem da će taj feature osvanuti u bližoj budućnosti — to više nisu osobni podaci, i njihova bi dostupnost povukla novi niz problema s privatnošću. Naravno, postoji tu još puno prostora za poboljšanje, no za početak je ovo dovoljno dobar korak u pravom smjeru.

Povezani postovi:

Nema povezanih postova.

Tko i što je Wolfram Research?

Prije nego što krenemo u detaljniji pogled u Alphu treba predstaviti njihove stvaraoce — Wolfram Research, na čijem čelu stoji karizmatični i ponešto kontroverzni Stephen Wolfram. Wolframovci su najpoznatiji po iznimno moćnoj Mathematici, softveru s kojim su upoznate generacije inženjera različitih struka i koji obuhvaća alate za računalnu algebru, numeričke kalkulacije, statistiku i još mnogo grana matematike, a u sebi sadrži bogatu bazu astronomskih, fizikalnih, kemijskih, lingvističkih, financijskih i inih podataka na koje se ti alati mogu primijeniti.

Zašto Alpha nije ni Google ni Wikipedija

Wolfram|Alpha je praktički Mathematica na steroidima prenesena na web, s (blago rečeno) nadopunjenom bazom kojoj se upiti šalju engleskim jezikom. Za sada sam primijetio dvije glavne zamjerke koje se protežu kroz većinu osvrta: starost podataka i nedostatak određenih informacija. Oba problema su poprilično ozbiljna ukoliko se Alpha promatra kao tražilica, od čega će Wolframovci vrlo vjerojatno teško moći pobjeći s obzirom na već stvoreni dojam i na user interface koji izrazito podsjeća na, primjerice, Google.

No, već u logotipu stoji da Alpha nije tražilica, nego computational knowledge engine*, te stoga prikuplja podatke, i to strukturirane podatke kojima zna manipulirati. To otprilike znači da imate nevjerojatno veliku bazu (10+ trilijuna redova) s kojom možete vršiti raznorazne kalkulacije. Evo nekoliko primjera (klik za veću sliku):

Iz ovog vrlo malog uzorka je vidljiva prava moć Alphe. Podaci možda nisu najaktualniji, ali aktualnost lagano pada u drugi plan jer podatke nije toliko teško aktualizirati koliko je teško razviti ovakve alate za manipulaciju. Upravo tu leži glavna razlika između Alphe i svega ostaloga: ostali mogu imati najaktualnije podatke na svijetu, ali s njima ne mogu ništa, osim ih prikazati krajnjem korisniku. (Disclaimer: Google navodno radi na svom odgovoru, Google Squaredu, ali o tome ćemo kad to vidimo.)

Koga briga?

Iako mnogo ljudi koristi tražilice i enciklopedije, mali broj njih zapravo želi raditi kompleksne matematičke manipulacije podacima na koje naiđu. No, Wolfram Alpha može poslužiti mnogo širem krugu ljudi od znanstvenika:

• s obzirom na bogatu bazu matematičkih funkcija i podataka iz prirodnih i društvenih znanosti, može pomoći osnovnoškolcima i srednjoškolcima u lakšem razumijevanju gradiva,
• izrazito pojednostavljuje istraživanje (ne samo znanstveno, nego i istraživanje za članak na vašem blogu) s obzirom da stavlja fokus na podatak, što izrazito povećava omjer signala i šuma,
• olakšava stavljanje podataka u kontekst jednostavnim manipulacijama (npr. omjerima),
• igranje podacima može biti zabavno :).

Ni Wolfram nije savršen…

Da ne bi sve ostalo na pohvalama, Wolfram ima još puno posla. Neki relativno jednostavni upiti još ne rade, a iako je zadavanje upita na engleskom odličan feature koji funkcionira dosta dobro, osobno bih volio vidjeti i neki egzaktniji način izvlačenja podataka iz baze (primjera radi, Population[New York] umjesto “population of new york”). API je za sada ograničen i ne postoji neka detaljnija dokumentacija niti primjer izrade aplikacija koje bi se bazirale na Alphi.

No uz sve to, smatram da će ovakvi servisi uvelike olakšati život ljudima koji traže i obrađuju informacije. Ne, Alpha neće ubiti Google jer vam neće reći kako implementirati binarno stablo u C-u, niti će ubiti Wikipediju jer vam neće objasniti zašto je došlo do trenutnog teritorijalnog spora Hrvatske i Slovenije, ali neće biti ni obrnuto jer trenutno aktualni web servisi nisu svjesni podataka kojima raspolažu koliko je to Alpha.

* Ukoliko netko ima pametan prijevod za ovo, neka javi u komentarima. :)

Povezani postovi:

Nema povezanih postova.

Prva stvar koja upada u oči je, naravno – novi dizajn. Oni koji su ga uspoređivali s Facebookom su djelomično bili u pravu – jednostavno je i relativno nenametljivo. Prilikom prvog posjeta, Dashboard mi se učinio zbunjujućim i natrpanim, no to je samo posljedica dodanog sidebara kojeg na prijašnjem Dashboardu nije bilo.

Dashboard je od sada fokusiraniji na preporuke nego na networking – nema više dijelova Recent Event Updates i My Weekly Neighbours Online. Za ovaj drugi ne mogu reći da mi je žao, no ovaj prvi mi je znao biti koristan. Nova stranica s preporukama je odlična, prvenstveno jer odmah nudi opise i tagove preporučenih bendova.

Odmah u Dashboardu me dočekao i najzanimljiviji i vjerojatno najkorisniji novi feature – Library. Sva glazba koju odslušate se ovdje dodaje da je kasnije možete pregledavati abecedno ili po broju slušanja. Surfanjem Last.fm-om također možete ručno dodavati izvođače, pjesme i albume u Library bez da ih prethodno preslušate.

Ono što mi je za sada najviše zasmetalo je premještanje shoutboxa iz sidebara u srednji stupac. Moguće je da je to nešto što traži malo navikavanja, no taj položaj mi je izrazito neprirodan. Dizajn je u nekim dijelovima nekonzistentan, dok u nekim drugim izgleda nedovršeno.

Slanje feedbacka beta testera je jako dobro riješeno – na vrhu svake stranice se nalazi dio gdje se vrlo jednostavno ekipi iz Last.fm-a može poslati doživljaj stranice (sviđa mi se / ne sviđa mi se) zajedno s kratkim obrazloženjem.

Presuda? Držeći na umu činjenicu da se radi o beta verziji, konačni dojam je jako dobar. Dodano je puno featurea u obliku sitnih detalja koji čovjeka vesele (npr. On Tour gumbić na stranici izvođača koji je trenutno na turneji). Novi dizajn traži pokoji sat surfanja i navikavanja, ali dobro funkcionira. Možda pomalo naginje na generičku stranu i nije toliko prepoznatljiv kao stari, no ukoliko to vodi boljem sučelju, potpuno je opravdano.

Iako zasigurno svi korisnici nikad neće biti sretni, smatram da je ovo razuman i logičan korak naprijed koji će, uz korisnički feedback, učiniti ionako genijalan servis još boljim.

Povezani postovi:

Nema povezanih postova.