Tko i što je Wolfram Research?

Prije nego što krenemo u detaljniji pogled u Alphu treba predstaviti njihove stvaraoce — Wolfram Research, na čijem čelu stoji karizmatični i ponešto kontroverzni Stephen Wolfram. Wolframovci su najpoznatiji po iznimno moćnoj Mathematici, softveru s kojim su upoznate generacije inženjera različitih struka i koji obuhvaća alate za računalnu algebru, numeričke kalkulacije, statistiku i još mnogo grana matematike, a u sebi sadrži bogatu bazu astronomskih, fizikalnih, kemijskih, lingvističkih, financijskih i inih podataka na koje se ti alati mogu primijeniti.

Zašto Alpha nije ni Google ni Wikipedija

Wolfram|Alpha je praktički Mathematica na steroidima prenesena na web, s (blago rečeno) nadopunjenom bazom kojoj se upiti šalju engleskim jezikom. Za sada sam primijetio dvije glavne zamjerke koje se protežu kroz većinu osvrta: starost podataka i nedostatak određenih informacija. Oba problema su poprilično ozbiljna ukoliko se Alpha promatra kao tražilica, od čega će Wolframovci vrlo vjerojatno teško moći pobjeći s obzirom na već stvoreni dojam i na user interface koji izrazito podsjeća na, primjerice, Google.

No, već u logotipu stoji da Alpha nije tražilica, nego computational knowledge engine*, te stoga prikuplja podatke, i to strukturirane podatke kojima zna manipulirati. To otprilike znači da imate nevjerojatno veliku bazu (10+ trilijuna redova) s kojom možete vršiti raznorazne kalkulacije. Evo nekoliko primjera (klik za veću sliku):

Iz ovog vrlo malog uzorka je vidljiva prava moć Alphe. Podaci možda nisu najaktualniji, ali aktualnost lagano pada u drugi plan jer podatke nije toliko teško aktualizirati koliko je teško razviti ovakve alate za manipulaciju. Upravo tu leži glavna razlika između Alphe i svega ostaloga: ostali mogu imati najaktualnije podatke na svijetu, ali s njima ne mogu ništa, osim ih prikazati krajnjem korisniku. (Disclaimer: Google navodno radi na svom odgovoru, Google Squaredu, ali o tome ćemo kad to vidimo.)

Koga briga?

Iako mnogo ljudi koristi tražilice i enciklopedije, mali broj njih zapravo želi raditi kompleksne matematičke manipulacije podacima na koje naiđu. No, Wolfram Alpha može poslužiti mnogo širem krugu ljudi od znanstvenika:

• s obzirom na bogatu bazu matematičkih funkcija i podataka iz prirodnih i društvenih znanosti, može pomoći osnovnoškolcima i srednjoškolcima u lakšem razumijevanju gradiva,
• izrazito pojednostavljuje istraživanje (ne samo znanstveno, nego i istraživanje za članak na vašem blogu) s obzirom da stavlja fokus na podatak, što izrazito povećava omjer signala i šuma,
• olakšava stavljanje podataka u kontekst jednostavnim manipulacijama (npr. omjerima),
• igranje podacima može biti zabavno :).

Ni Wolfram nije savršen…

Da ne bi sve ostalo na pohvalama, Wolfram ima još puno posla. Neki relativno jednostavni upiti još ne rade, a iako je zadavanje upita na engleskom odličan feature koji funkcionira dosta dobro, osobno bih volio vidjeti i neki egzaktniji način izvlačenja podataka iz baze (primjera radi, Population[New York] umjesto “population of new york”). API je za sada ograničen i ne postoji neka detaljnija dokumentacija niti primjer izrade aplikacija koje bi se bazirale na Alphi.

No uz sve to, smatram da će ovakvi servisi uvelike olakšati život ljudima koji traže i obrađuju informacije. Ne, Alpha neće ubiti Google jer vam neće reći kako implementirati binarno stablo u C-u, niti će ubiti Wikipediju jer vam neće objasniti zašto je došlo do trenutnog teritorijalnog spora Hrvatske i Slovenije, ali neće biti ni obrnuto jer trenutno aktualni web servisi nisu svjesni podataka kojima raspolažu koliko je to Alpha.

* Ukoliko netko ima pametan prijevod za ovo, neka javi u komentarima. :)

Povezani postovi:

Nema povezanih postova.

Prva stvar koja upada u oči je, naravno – novi dizajn. Oni koji su ga uspoređivali s Facebookom su djelomično bili u pravu – jednostavno je i relativno nenametljivo. Prilikom prvog posjeta, Dashboard mi se učinio zbunjujućim i natrpanim, no to je samo posljedica dodanog sidebara kojeg na prijašnjem Dashboardu nije bilo.

Dashboard je od sada fokusiraniji na preporuke nego na networking – nema više dijelova Recent Event Updates i My Weekly Neighbours Online. Za ovaj drugi ne mogu reći da mi je žao, no ovaj prvi mi je znao biti koristan. Nova stranica s preporukama je odlična, prvenstveno jer odmah nudi opise i tagove preporučenih bendova.

Odmah u Dashboardu me dočekao i najzanimljiviji i vjerojatno najkorisniji novi feature – Library. Sva glazba koju odslušate se ovdje dodaje da je kasnije možete pregledavati abecedno ili po broju slušanja. Surfanjem Last.fm-om također možete ručno dodavati izvođače, pjesme i albume u Library bez da ih prethodno preslušate.

Ono što mi je za sada najviše zasmetalo je premještanje shoutboxa iz sidebara u srednji stupac. Moguće je da je to nešto što traži malo navikavanja, no taj položaj mi je izrazito neprirodan. Dizajn je u nekim dijelovima nekonzistentan, dok u nekim drugim izgleda nedovršeno.

Slanje feedbacka beta testera je jako dobro riješeno – na vrhu svake stranice se nalazi dio gdje se vrlo jednostavno ekipi iz Last.fm-a može poslati doživljaj stranice (sviđa mi se / ne sviđa mi se) zajedno s kratkim obrazloženjem.

Presuda? Držeći na umu činjenicu da se radi o beta verziji, konačni dojam je jako dobar. Dodano je puno featurea u obliku sitnih detalja koji čovjeka vesele (npr. On Tour gumbić na stranici izvođača koji je trenutno na turneji). Novi dizajn traži pokoji sat surfanja i navikavanja, ali dobro funkcionira. Možda pomalo naginje na generičku stranu i nije toliko prepoznatljiv kao stari, no ukoliko to vodi boljem sučelju, potpuno je opravdano.

Iako zasigurno svi korisnici nikad neće biti sretni, smatram da je ovo razuman i logičan korak naprijed koji će, uz korisnički feedback, učiniti ionako genijalan servis još boljim.

Povezani postovi:

Nema povezanih postova.